ČISTOĆA RIJEKA

Povijest

Ekološke teme na kvarnerskom području regulirane su dokumentima i statutima čiji prapočetak datira iz 14. stoljeća. Vrijedni pravni dokumenti -zakonici i urbari, pridonijeli su kulturi života među ostalim i važnosti ekologije i zaštite okoliša. Ekološke su teme ne samo one koje govore o zaštiti prirode već i one koje govore o svojevrsnoj ekologiji duha.

Održavanje čistoće, a posebno javno prometnih površina odvijalo se na ovom području već u davnoj prošlosti. Ne može se utvrditi točna godina početka organiziranog čišćenja gradskih površina, ali Kastavski statut iz 1400. godine pokazuje primjer društvenih odnosa u kastavskoj općini, na primjer odredbe o sječi šuma i čuvanju zdravlja svih stanovnika.

statut.JPG

Pored Kastavskog statuta uz istočnu obalu Jadranskog mora velik je broj općina i gradova uređivao svoj odnos sa svjetovnim i crkvenim vlastima. Na kvarnerskom su pravnom području nastali na hrvatskom jeziku: Vinodolski zakon (1299.), Krčki statut (1388.), Senjski statut (1388.), već navedeni Kastavski statut (1400.), Veprinački zakon (1507.), Zakon kaštela Mošćenice (1470.), Trsatski statut (1640.) itd. Neki su napisani na latinskom, npr. Rapski statut (1328.) odnosno talijanskom jeziku, npr. Cresko osorski statut (1141.). U gotovo svim nalazimo nedvojbeno ekološki usmjerene odredbe. Nažalost, pored svih nastojanja do danas nismo utvrdili točnu godinu početka organiziranog čišćenja površina u našem gradu, ali postoje realne pretpostavke da se organizirano čišćenje obavljalo još u devetnaestom stoljeću. Možemo se osloniti jedino na šture dokumente i na sjećanja starih sugrađana, koji su nam spominjali da se čišćenje uže gradske jezgre, parkova i kupališta obavljalo još prije Drugog svjetskog rata. Kućno smeće se odvozilo povremeno, s vrlo malim brojem ljudi, uz pomoć konjskih zaprega. Takvo stanje se nastavilo i u poratnim godinama, jer su glavne akcije oko raščišćavanja grada od ratnih razaranja bile organizirane na dragovoljnoj osnovi.