ČISTOĆA RIJEKA

13. listopada 2014.-Sličnosti ambrozije sa drugim biljkama

Poštovani korisnici, kako se u posljednje vrijeme često događa zabuna u prepoznavanju ambrozije i njezinom razlikovanju od sličnih biljaka, navodimo fotografije ambrozije i opise po kojima ćete ih razlikovati od drugih sličnih biljaka.Ambrosia artemisiifolia, kratka, limundžik, pelinolisna ambrozija, jedan je od četrdeset predstavnika roda Ambrosia. To je samonikla biljka koja potječe iz prerijskih predjela Sjeverne Amerike i najrasprostranjeniji je predstavnik svoga roda. Tijekom uspostavljanja prometne povezanosti Amerike i Europe pojavljuje se krajem 19. stoljeća kao “slijepi putnik” brodova koji su plovili prema starom kontinentu u sjemenu lucerke, sjemenu žitarica i crvene djeteline. U posljednjih dvadeset godina predstavlja glavni korov u zemljama središnje i jugoistočne Europe. Epicentar je naša regija, te južni dio Mađarske i Vojvodine. U Hrvatskoj je prvi put primijećena daleke 1941. godine na području Podravine, Posavine i Slavonije, a širi se i uz jadransku obalu (Krk, Zadar, Istra, ušće Neretve). Brzina migracije biljke ambrozije je između 6 i 20 kilometara godišnje, s istoka na zapad. S obzirom na rasprostranjenost korova biljke ambrozije i koncentraciju peludi ambrozije u zraku, Grad Zagreb se nalazi u zoni najveće koncentracije, te se na alergološkim kartama Europe nalazi označen alarmantnom crvenom bojom.
 
Ambrozija:

 

Ambrozija najbolje raste na sunčanom, nedovoljno obrađenom zemljištu, gdje se lako rasprostranjuje i zauzima prostor ostalih korova. Najčešće je nalazimo pokraj putova, uz ceste, željezničke pruge, na obalama potoka i rijeka, u zapuštenim vrtovima, na nekultiviranim mjestima, gradilištima, a najčešći je korov u kukuruzu, suncokretu, šećernoj repi i povrtnicama.

Ambrozija, jednogodišnja biljka, naraste do 1,5 m. Ima vretenast korijen. Stablo je uspravno, razgranato, posuto grubim dlačicama. Listovi jajolikog oblika dugi su 5-10 cm, nasuprotno su raspoređeni, posuti su dlačicama, te razdijeljeni u uske režnjeve. Cvjetovi su glavičasti, žućkasti na vrhovima i skupljeni su u duge grozdaste cvasti. Godišnje jedna biljka proizvede prosječno 60.000 sjemenki. Sjeme ambrozije je izrazito otporno pa može preživjeti i do 30 godina. U našim krajevima niče sredinom travnja, cvatnja započinje sredinom srpnja i traje sve do prvih mrazeva. Oprašuje se vjetrom.

Često se zamjenjuje sa sličnom biljkom kojoj donekle sliči te pripada istoj porodici, međutim ta slična biljka nije alergen. Ambroziju je najlakše prepoznati po cvijetu, izrazito rasperjanom listu te dlakavoj centralnoj stabljici. Ove dlačice po stabljici zapravo je razlikuju od svih drugih srodnika. U prilogu je nekoliko fotografija ambrozije, po kojima se može lako prepoznati te jedna slika biljke koja sliči ambroziji, a često se može naići na nju i kod nas.

Ambrozija:
 

Nije ambrozija: